Manastir Svetog Nikole
Prva zadužbina Stefana Nemanje
Početak epohe Nemanjića
Pre Studenice, pre Đurđevih Stupova i pre Hilandara, postojao je Sveti Nikola u Toplici. Ovaj manastir zauzima posebno mesto u srpskoj istoriji jer predstavlja prvu zadužbinu Stefana Nemanje. Podigao ga je između 1159. i 1166. godine, dok je još bio udeoni knez, pre nego što je preuzeo titulu velikog župana i ujedinio srpske zemlje.
Manastir je sagrađen na uzvišenju iznad ušća Banjske u Toplicu, na mestu gde je, prema predanju, nekada postojala ranohrišćanska bazilika. Njegovom izgradnjom Nemanja je najavio svoj program državne i duhovne obnove Srbije, pokazujući da vladar mora biti i graditelj hramova.
Bele crkve i olovni krovovi
U neposrednoj blizini, Nemanja je podigao i manastir Presvete Bogorodice (za svoju suprugu Anu). Ove dve građevine su zbog svojih krovova, koji su bili pokriveni blistavim olovom, u narodu prozvane "Bele crkve". Po njima je i samo naselje dugo nosilo ime Bela Crkva. Kasnije, dolaskom Turaka, ime je promenjeno u Kuršumlija (od turske reči kurşun - olovo), upravo zbog tih olovnih krovova koji su sijali na suncu.
Sedište episkopije
Koliki je značaj Nemanja, a kasnije i Sveti Sava, pridavao ovom mestu, govori podatak da je 1219. godine, prilikom dobijanja autokefalnosti Srpske crkve, upravo ovde Sveti Sava smestio sedište Topličke episkopije. Manastir je vekovima bio duhovni centar, rušen i paljen, da bi nakon dugog perioda zapuštenosti danas ponovo vaskrsao.
Ključni podaci
- Osnovan: 1159–1166.
- Lokacija: Kuršumlija
- Posvećen: Svetom Nikoli
- Stil: Preteča Raškog
- Značaj: Prva zadužbina
- Status: Spomenik kulture
Ukratko
Povezano
Literatura i izvori
Spisak je namenjen daljem čitanju i proveri podataka. Mrežni izvori su provereni 30. septembra 2026; knjige i srednjovekovni izvori navedeni su kao preporuka, a ne kao izvor pojedinačnih navoda na stranici.
Mrežni izvori
Literatura za dalje čitanje
- Sima Ćirković, Srbi među evropskim narodima. Beograd: Equilibrium, 2004.
- Sima Ćirković, Rade Mihaljčić (ur.), Leksikon srpskog srednjeg veka. Beograd: Knowledge, 1999.
Srednjovekovni izvori
- Stefan Prvovenčani, Žitije svetog Simeona.
